Friday, September 10, 2010

Ako 7: Fakafalala ki he 'Otua

Senesi 25:22; Siop.28:20-24; Sem.1:5,6; I Pita 5:7

FEHU’I PE KI HE ‘OTUA

Kuo tali mai ‘e Sihova ‘a e lotu totoaki na’e fai ‘e ‘Aisake.  Kuo feitama ‘a Lepeka.  Ka ko ‘eni kuo toe hoko ‘a e me’a faikehe ia ‘i he tali lotu mai ‘a e ‘Otua.  Kuo feteketeke’i ‘a e fanau ia ‘i honau manava!  ‘Oku fa’a misiteli ma’u pe ‘a e tali lotu ‘a e ‘Otua.  Pea ko ‘eni kuo mo’utafu’ua ‘a Lepeka.  Ko e ha ‘a e me’a ‘oku ou pehe ai?  Ko ‘ene fehu’i ia.  Kae ‘ange’ange ‘ene fihi ‘i he fihi ‘a e kakai ‘i he ‘atakai.  ‘Ikai ke ‘ilo’i ia ‘e hono kaunga fefine, pea na’a mo ‘Aisake na’e ‘ikai pe te ne mahino’i.  Pea na’e fai ‘e Lepeka ‘a e me’a totonu.  “Na’a ne ‘alu ‘o fehu’i kia Sihova”.  Vakai ki he nounou!

Lahi hotau ngaahi mahaki mo hotau ngaahi palopalema kuo ‘ikai te tau fa’a mahino’i pea kuo ‘ikai toe ha taha hono ‘eke ki ai.  Kuo tau ‘eke ki he kau ako ‘o ‘amanaki na’a ‘i ai ha fakalavelave ‘a ‘enau ‘ilo.  Pea tau fehu’i ki he matu’a fuoloa tokua na’a ko ha fa’ahinga mahaki faka-Tonga.  Na’a ko ha akafia!!  Pea tau fehu’i ki he kau lotu, pea nau toki feinga kinautolu ke nau mohe ‘o misi pe visone ke ‘omi ha tali!  Pe a ’'oku toe pango ange ‘a e kalasi ‘oku nau o ki he kau faipele.  Ko e me’a fakatu’utamaki ‘aupito ia ‘a e o ki he kau faipele mo e kau fai tongafisi, pea ‘oku tapui ia ‘e he Tohitapu he ko e me’a fakalielia ia ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otua (Teut.18:9-12; Lev.19:31; 20:6,27).

Ka ‘oku ‘i ai ha palopalema ‘oku fihia ai ‘a ‘ete mo’ui, ‘eke kia Sihova.  Fehu’i kihe ‘Otua he ko ia pe ‘oku ‘i ai ‘a e tali.  ‘Oi, ke tau ma’u mai ‘a e laumalie ko ee na’e ‘ia ‘Ilaisia, ‘i he ‘oatu ‘o e palopalema kilia ‘o e ‘eikitau ko Neamani, kuo loto si’i ‘a e Tu’i ‘Isileli ia, mo hae hono kofu ko ‘ene manavasi’i kae toki pehe ‘e he palofita, “Ko e ha kuo ke hae kofui ai?  Tuku ke ne ha’u kiate au, pea te ne ‘ilo ‘oku ‘i ai ha palofita ‘i ‘Isileli” (II Tu’i 5:8).  Ko e ‘uhinga ‘a ‘Ilaisa ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otua ke Ne veteki ‘a e palopalema.  ‘Oku ‘i ai ‘a e Sisu ‘oku ‘Afio ‘i hoto loto pea ‘oku talamai ‘e he Himi 506 ke tekaki ki ai hoto ngaahi mafasia’anga mo ‘ete kavenga.  Ko e ha ka toe hela’ia holo ai kae ‘ikai ke fakafehu’i pe ki he ‘Otua.  ‘Osiange ko ia pe na’a ne fakangofua ‘a e palopalema ke hoko mai. 

‘Oku tau malie’ia foki ‘i he ‘uhinga na’e ‘ai ‘e he ‘Otua ke fihia ‘a Lepeka.  Na’e totonu mahalo pe ke 'oua na’a fai ha fetekeaki ia ‘e he fanau ‘i hono manava, ka ko e ‘ai pe ‘e he ‘Otua.  Ko e ‘ai pe ‘e he ‘Otua hei’ilo na’a lava ke lotu ange ai ‘a Lepeka.  He ko e talu foki ‘a e kamata mai ‘o ‘ena nofo mali mo e hange pe ko ‘Aisake ‘oku ne fai ‘a e fetu’utaki mo e ‘Otua, kae feihaka pe ‘a Lepeka ia mo tauhi fale ‘o hange ‘oku ‘ikai haono laumalie !  Pea ‘i he pa’a ‘a e manava ‘o Lepeka ko ‘Aisake pe na’e fetakai ‘i he lotu hufia, kae nofo pe ‘a Lepeka ‘o fakafalala pe ki he lotu kuo fai ‘e ‘Aisake.  Ka ‘i he ‘aho ni ko ‘eni kuo ‘efihia ‘a Lepeka, pea ko ha fu’u palopalema lahi kuo ‘ikai te ne malava ‘e ia ke mamohe ‘i ha po pe ‘aho, pea ‘ikai foki ke toe ue’i ‘e he ‘Otua ‘a ‘Aisake ke fehu’i ange.  Faifai kuo ‘ikai ke toe kataki ‘a Lepeka ka ne fehu’i hangatonu hake leva!  ‘Io, ke ‘ai pe ke mahino ko e lotu mo e mo’ui fakakalisitiane ‘oku ‘ikai ko ha mo’ui fakakulupu pe fakafamili, fakafonua, fakasiasi pe fakamatakali pe fakamali ka ko e mo’ui fakafo’ituitui pe.  ‘E ‘ikai ke ‘alu hoto mali ‘ota ki langi pea ne ‘ave kita ai.  ‘Oku mo’oni pe ‘a e lau ‘a Toketa Molitoni, “’Oku takitaha fai ma’ana” (441).  Pea ko e ngeia ia ‘o e ‘Otua ‘a ‘ete ‘alu ange hangatonu, ‘o ‘ikai ke fakafou ‘i hoto mali pe ko e faifekau. 

‘Oku mahino pe ‘a e lau, “’oku ‘ikai ha mokopuna ‘o e ‘Otua!”  Ko e ngaahi foha pe, ke hange pe ko e fakalea ‘a e Tohitapu ki he ‘Otua.  “Ko e ‘Otua ‘o ‘Epalahame, mo e ‘Otua ‘o ‘Aisake pea mo e ‘Otua ‘o Sekope”  (‘Eki. 3:6).  ‘Oku ‘ikai numi’i pe nusi noa’ia ha me’a ‘i he ‘Otua.  ‘Oku tau tu’u kotoa pe ‘o ‘ata’ata mo fakafo’ituitui ‘i hono ‘ao.  Ko ia ‘a e ui ‘a e ‘Otua kiate koe ‘i he ‘aho ni ke ke tu’u pe koe ‘iate koe ‘o tau fakahangatonu ho’o uaea kiate Ia ‘o ‘oua ‘e toe fou holo.  Pea monu ko Sisu kuo Ne  hoko ‘e Ia ko hota moihu ke ta a’u totonu ai ki “loto tatau” ‘a e Taloni ‘o e Kelesi (Hep. 10:9-22).  Pea ko e ‘uhinga hono faka’ata kitaua ke ta ‘alu ange fakahangatonu ke Ai mo hota faingata’a’ia.

No comments:

Post a Comment