Friday, September 10, 2010

Ako 6: Lotu ma'a hotau famili

Senesi 25:19-21; I Sam.1:17; Hep.7:25; Lk.18:1

PEA HUFIA ‘E ‘AISAKE HONO UAIFI

Kuo tau a’u mai ‘eni kia ‘Aisake pea mo e kamata’anga ‘o e lekooti ‘o hono hako.  ‘A ia ko e ngata’anga totonu ‘eni ‘o e fakamatala ko ia na’e kamata meia Senesi 11:27.  ‘A e fakamatala ko ia kau ki he fanga kui ‘a ‘Epalahame ‘o kamata mei Ua. 

Pea ko e toe kinikini atu ‘eni ki he mo’ui ‘a ‘Aisake.  Ko ‘Aisake na’a ne mali ‘i hono ta’u 40, pea ko e fika 40 ko e fika faka-Folofola ia.  Ko e fika faka-‘Otua.  Na’e fononga takai holo ‘a e fanau ‘a ‘Isileli ‘i he toafa ‘i he ta’u ‘e fangofulu pe a nau toki hu ki Kenani, ‘a e Fonua ‘o e Tala’ofa.  Pea ko Sisu foki na’a Ne ‘aukai ‘i he ‘aho ‘e fangofulu (Mt.4:2), ko ‘ene teuteu ke fai ‘a e ngaue ko ia na’e fekau’i Ia ‘e he Tamai ke fai i he mamani matelie ni.  ‘A ia ‘oku ‘uhinga ko e fika fangofulu ko e taipe ia ‘o e fo’i vaa’ihala kuo fakangata ai ‘a e pule ‘a e lao pe ko e kakano ki he mo’ui.  Ko ha fo’i piliote ia ‘oku fakangangana ai ‘a e mo’ui fakafalala kakano ke mate koe’uhi kae tupu ‘a e me’a ‘a e Laumalie.  Pea ko ia pe ‘a e ‘uhinga ‘o e toki mali ‘a ‘Aisake ‘i hono ta’u fangofulu. 

Pea ‘i he hoko mai ko ‘eni ‘a ‘Aisake ‘i he nofo mali, ko e ‘uluaki me’a pe ‘oku tau tokanga’i ai ia heni ko ‘ene lotu.  Na’a tau fakatokanga’i pe mei mu’a ‘a e makehe atu pe ‘o ‘Aisake ia mei ha toe taha ‘o e kau Peteliake.  Na’e ‘ikai te ne teitei “fai” ‘e ia ha me’a.  Na’e ‘osi tokonaki ‘a e me’a kotoa pe ma’ana ‘e he Tamai ko ‘Epalahame.  Ko e me’a pe na’e fai ‘e ‘Aisake ko e lotu pe (24:63).  Pea ko e toe fakaava ange pe ‘eni ‘a e tohi fakamatala ki he’ene mo’ui fakahisitolia ‘a ia mo hono hako, kuo tau toe ‘ilo ia ‘oku lotu!
He mo’ui fungani mo’oni ‘a ‘Aisake.  Mo’oni ia ko e mo’ui ‘a ‘Aisake ‘oku hange ha “mo’ui ta’engaue” kae nofonofo pe, ka na’e ‘ika ke pehe.  Na’e ‘ikai te ne toe fai ‘e ia ha me’a he kuo ‘osi fai ia ‘e he Tamai, ko e me’a pe ke ne fai ‘i he taimi ni ko e kole pe ke ‘omai.  Ko ia ‘a e ‘uhinga na’e “ta’engaue” ai.  Ka na’e ‘ikai ke ta’engaue ia kae nofo noa’ia ‘o hange ko e fakatonulea’i hala’i ‘e he ni’ihi ‘a e “mo’ui fo’ou” ‘o pehe ko e mo’ui ta’efuakavenga.

Ko e me’a na’e fai lahi’i ‘e ‘Aisake ko e lotu ‘a ia ko e feohi mo e ‘Otua, ‘i he momeniti kotoa pe ‘o tekaki kiate Ia ‘a e me’a kotoa pe ‘o e fononga.  Pea ko e ‘uluaki palopalema ‘eni ‘o e nofo mali ‘a ‘Aisake ko e pa’a ‘a e manava ‘o Lepeka.  Ko ia na’a ne hufia ia ki he ‘Otua.  Tokua na’a ne hufia ‘a Lepeka ‘i he ta’u ‘e uofulu!  Vakai ange ki he fakatatali ‘a e ‘Otua pea ke toki fakangofua ke ‘omi ha tamasi’i ‘i he manava ‘o Lepeka. 

‘Oku ‘i ai pe foki ‘a e ‘uhinga ia ‘a e ‘Otua ‘i he hoko, pe ta’ehoko, ‘a e me’a kotoa pe.  Pea ki he kakai fefine ko ‘eni na’e fakahoko mai ai ‘a e Tala’ofa ‘o e Mo’ui na’e pau ke nau pa’a. Ke mate honau sino (Loma 4:19).  Ke matu’aki siva ‘a ‘ete ‘amanaki, pea ‘oua na’a toe fakafalala ha me’a kiate kita he kuo te hala kita.  Pea ‘i he toki a’u ki he tu’unga ko ia pea toki hoko mai leva ‘a e ‘Otua ke fakamahino’i ko e lava ‘a e me’a kotoa pe, ko e makatu’unga ‘iate Ia tokotaha pe.
Pea ko ha toki hoko mai foki ‘a e ‘Otua ‘i he lotu mo e hufia.  Pea ‘oku ‘uhinga heni ‘a e lotu ko e “hu”.  Ko e “ongo’i ‘apasia ma’u pe” ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otua.  Pea ‘oku feohi ma’u pe mo Ia.  ‘Oku ‘i ai ‘a e fekau’aki mo e fetu’utaki, ko ia ‘a e fu’u tu’unga na’e sio ki ai ‘a Sekope mei Peteli.  ‘Io, ko e lotu ko ha faingamalie ma’olunga taha ia mo mahu’inga taha kuo faka’ata ‘e he ‘Otua ki he tangata.  ‘A ia ko e fakaava ‘e he tangata ‘a hono loto kae hoko mai ki ai ‘a e ‘Otua.  Pea koe finangalo pe foki ia ‘o e ‘Otua ke tau toutou lotu ange ki ai (Mt.6:11; 7:11; Filip.4:19; II Pita 1:4).  Pea ‘oku talamai ‘e he Tohitapu ko e lotu ‘a e tangata ma’oni’oni ‘oku ‘aonga lahi (Semisi 5:6).  ‘Oku ‘ikai ha me’a ‘e ta’emalava ‘e he ‘Otua.  Pea ko e ki ki ai ko e lotu.  Ka ‘i ai hao palopalema pe a ke ‘ohake ki he ‘Otua mo e loto tui.  Tatau pe pe ko e ha ho faingata’a’ia, pa’anga, mahaki, ngaue, sivi, pe folau.  ‘Ave pe ki he ‘Eiki.  Pea kuopau foki ke ke falala ki ho’o lotu na’e fai.  ‘O ‘ikai ko ho’o falala kiate koe ka ko ho’o falala ki he ‘Otua ko ee ‘oku ke fetu’utaki mo ia.  Na’e falala ‘a ‘Aisake ki he’ene lotu pea tali mai ‘i he feitama ‘a Lepeka. 

Pea ‘oku toe ‘amuange ‘a e taimi ni, ko hotau ‘Aisake ko Sisu Kalaisi.  Ko ia ‘oku Ne fai hotau hufekina, he ko kitautolu ‘a e uaifi pa’a, ke ‘i ai ha fua ‘i he’etau mo’ui.  Ko e tefito’i ngaue foki ia ‘oku ai ‘e Sisu Kalaisi ma’ataua ‘i he ‘aho ni ko ‘Ene ‘afio ‘i he to’omata’u ‘o e Tamai ‘o fai hotau hufekina (Ngaue 7:55,56).  Pea ‘oku tau fu’u fakatu’amelie ki ai.  Ko e lotu ‘a e ‘Alo ‘oku hoifua mai ki ai ‘a e Tamai.  Pea ta toe fiefia foki ‘oku ‘ikai ke ngata ‘a ‘Ene ‘afio pe ‘i he To’omata’u ‘o e Tamai ka ‘oku Ne toe ‘afio ‘i hota loto ‘o Ne fai ‘a ‘eta lotu (Loma 8:26).

No comments:

Post a Comment